• Elvis Pivić

Ekonomsko osnaživanje žena – žensko preduzetništvo


Uvod


U Bosni i Hercegovinu tako i u svijetu sve više se prepoznaje značaj razvoja ženskog preduzetništva i njegov cjelokupni doprinos privrednom razvoju. Preduzetništvo samo po sebi doprinosi novim radnim mjestima, što je bitno za Bosnu i Hercegovinu koja ima veliku stopu nezaposlenosti, i od velikog je značaja za mlade žene i omladinu.


Prema podacima Agencije za statististiku BiH, naša zajednica posjeduje najnižu stopu učešća ženske radne snage u jugoistočnoj Evropi, stoga žensko preduzetništvo zasigurno može osigurati produktivan plasman dobro obrazovanih i nedovoljno iskorištenih talenata.



Ključne činjenice u vezi preduzetništva:


- Pojedinac koji preuzme rizik započinjanja novog poslovnog poduhvata kroz osnivanje preduzeća naziva se preduzetnikom.
- Preduzetnik/ca stvara firmu koja će ostvariti svoju ideju, poznatu kao preduzetništvo, koja objedinjuje kapital i rad kako bi proizvela dobra ili usluge radi profita.
- Preduzetništvo je vrlo rizično, ali može biti i vrlo korisno, jer služi za generiranje ekonomskog bogatstva, rasta i inovacija.
- Osiguravanje finansiranja ključno je za preduzetnike/ce: Izvori vlastitog kapitala uključuju ranije zarađen novac, tekuća zarada (iz postojećeg zaposlenja ili nekog biznisa), novac rodbine, novac poslovnog partnera. Izvore tuđeg kapitala uključuju finansijske institucije, vladine institucije, poslovni anđeli i „crowdfunding“.
- Način na koji preduzetnici/ce podnose i plaćaju porez zavisiti će o načinu na koji je firma postavljena u smislu strukture i lokalnih zakona ili propisa.

Šta je poslovna ideja?


Poslovna ideja se može definirati kao kratak opis osnovnih funkcija budućeg poslovnog poduhvata. Ona je zapravo kombinacija naših resursa i vrijednosti za krajnjeg kupca ili korisnika. Poslovna ideja predstavlja početak svakog preduzetničkog poduhvata. Poslovna ideja je i vaš prvi korak k ostvarenju vaših preduzetničkih snova.


Dobra poslovna ideja, dakle, predstavlja kombinaciju vaših interesa i vještina, ne zahtjeva velika početna ulaganja, niti zapošljavanje većeg broja radnika u prvoj godini poslovanja, usmjerena je na tržište na kojemu postoji nezadovoljena potražnja, ima definiranu konkurentsku prednost i daje odgovore na pitanja šta će se proizvoditi/isporučiti, na koji način, za koje ciljano tržište i zašto.


Šta je preduzetnik/ca?


Poduzetnik/ca je pojedinac koji stvara novi posao, preuzimajući većinu rizika i uživajući u većini nagrada. Poduzetnika/ca se obično smatra inovatorom, izvorom novih ideja, dobara, usluga i poslovanja / ili procedura.


Proces osnivanja preduzeća poznat je kao preduzetništvo. Preduzetnici igraju ključnu ulogu u tržišnoj ekonomiji, koristeći vještine i inicijativu neophodne za predviđanje potreba i donoseći nove dobre ideje na tržište. Preduzetništvo koje se pokaže uspješnim u preuzimanju rizika stvaranja startupa nagrađuje se profitom, slavom i mogućnostima kontinuiranog rasta. Preduzetništvo koje propadne rezultira gubicima i manjom prevagom na tržištima za one koji su uključeni.


Koje su osnovne prepreke/izazovi sa kojim se žene suočavaju?


Bilo kakvo istraživanje ženskog pitanja u Bosni i Hercegovini je često djelomično, podaci kao i mnogi drugi nisu sasvim pouzdani, a malo toga je koncentrirano na žene u preduzetništvu.

Ipak, prema vlastitim zapažanjima mogu priznati da raste broj žena preduzetnica koje u sve većem broju odabiru poduzetništvo kao put karijere i kao sredstvo za ostvarivanje svojih talenata, kreativnosti i inicijative.


Uprkos ovim optimističnim previđanjima, firme u vlasništvu žena i dalje su u manjini, a otprilike u BiH postoje četiri muška preduzetnika za svaku preduzetnicu. Slično tome, za one žene koje idu preduzetničkim putem, velika većina pokreće male firme/obrti 52%, društvo sa ograničenom odgovornošću 21 %, kućna radinost 5%, poljoprivredno gazdinstvo 5%. Isti podaci otkrivaju da 84% firmi u vlasništvu žena ima jedno do pet zaposlenih.[1]


Svi znamo da su žene jednako pametne, kreativne i vrijedne kao i muškarci, pa zašto imamo jako mali broj preduzetnice? Prema određenim istraživanjima došlo se do zaključka da se odgovor o razlozima nalazi u izazovima u kategorijima: ljudski kapital (obrazovanje i iskustvo), socijalni kapital (poslovna mreža), finansijski kapital (izvori finansiranja) i potreba za uzorima/mentorima. Neki od ovih izazova, poput obrazovanja, iskustva i izvora finansiranja, strukturne su prirode i isti su generalni izazovi svih preduzetnika, dok drugi, poput poslovne mreže i nedostatka uzora/mentora, proizlaze iz različitih stereotipa i očekivanja. Spomenuti izazovi predstavljaju potencijalne prepreke.


Izazov br. #1: Obrazovanje


Naš prvi izazov, obrazovanje, je jedna vrsta „ljudskog kapitala“ koja pomaže preduzetniku da izgradi svoje vještine i sposobnosti, a istovremeno je priprema za razne zadatke ili karijere.


Dobitnik Nobelove nagrade Gary Becker naglasio je važnost obrazovanja i njegov utjecaj na zaradu u svojoj klasičnoj studiji o ljudskom kapitalu objavljenoj prvi put 1964. godine. Podaci pokazuju da žene zapravo imaju viši nivo obrazovanja nego muškarci.


Prema Agenciji za statistiku BiH, ženama je dodijeljeno 60,2 % dodiplomskih fakultetskih diploma, 63% magistarskih i doktorata u 2020. godini.[2] Uprkos ovim obrazovnim rezultatima, žene i muškarci imaju tendenciju da se usredsrede na različita polja studija. Konkretno, vjerojatnije je da će muškarci imati diplome iz domena tehničkih područja, koja uključuju nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. Ta su područja važna jer su izvor preduzetničkih inicijativa u ključnim industrijama poput informatike, tehnologije i bioinženjeringa.


Na kraju, kako sve više žena ulazi u tehnička polja, struktura moći će se promijeniti na načine koji će omogućiti i osnažiti djevojke i žene koje će iste slijediti. Za sada, međutim, statistike otkrivaju da nas još čeka posla u smislu uklanjanja strukturnih i kulturnih prepreka koje obeshrabruju djevojke i žene da se bave ovim poljima i karijerama koje iz njih proizilaze.


Izazov br. #2: Iskustvo


Zajedno s obrazovanjem, prethodno iskustvo je druga glavna vrsta ljudskog kapitala i služi kao glavni blok za preduzetničke firme. Iskustvo može doći u obliku prethodnog radnog iskustva općenito, iskustva rada u određenoj industriji, menadžerskog iskustva ili prethodnog iskustva u pokretanju preduzetničke firme. Kao i u slučaju obrazovanja, žene su impresivno napredovale na radnom mjestu, a broj žena koje rade izvan kuće dramatično se povećao.

Žene su također ostvarile dobitak na radnom mjestu napredujući u menadžerske uloge i dobro su zastupljene u rangu srednjeg menadžmenta većine velikih organizacija u BiH. Uprkos tim dobicima, žene su i dalje nedovoljno zastupljene na najvišim rukovodećim nivoima. Slično tome, žene su i dalje nedovoljno zastupljene u upravnim odborima. Stoga, iako su žene stekle ogromnu količinu iskustva na radnom mjestu, industriji i srednjem menadžmentu, stekle su manje iskustva u donošenju vrsta odluka koje uključuju strateško planiranje na višem nivou i postavljanje prioriteta.


Šta će biti potrebno ženama da razbiju C-Suite kod? Sve veći broj istraživačkih studija pokazuje da različiti timovi dovode do boljih odluka i boljih rezultata. Artikuliranje ovih rezultata istraživanja tako da korporativna zajednica to zaista razumije pomoći će u saopštavanju vrijednosti postojanja žena, kao i muškaraca, u višim rukovodstvima i ulogama upravnog odbora. Ovo pojačano razumijevanje može se povezati s neprekidnim naporima korporativnih lidera da identifikuju i podučavaju zaposlene, istovremeno pružajući im vrste iskustava koja će ih pripremiti za izvršne uloge.


Žene same mogu igrati aktivnu ulogu u podsticanju firmi da angažuju kvalifikovane žene i pruže im puteve karijere koji vode do viših pozicija.


Izazov br. #3: Poslovna Mreža


Poput ljudskog kapitala, socijalni kapital u obliku poslovne mreže i ključnih kontakata važan je resurs za žene preduzetnice. Socijalni kapital odnosi se na ljude koje poznajete i grupe ili organizacije čiji ste dio. Važnost socijalnog kapitala leži u činjenici da on služi kao sredstvo za pomoć preduzetnicima da osiguraju resurse koji su im potrebni za pokretanje i rast njihovih firmi. To se posebno odnosi na preduzetnice usmjerene na rast kojima su potrebni značajni resursi u obliku ljudi, objekata i sredstava. U tom smislu, socijalni kapital je bitan gradivni element za uspjeh preduzetnica usmjerenih na rast.


Slično tome, preduzetničke poslovne mreže i kontakti mogu pružiti dragocjene informacije uz emocionalnu, financijsku i menadžersku podršku. I ako ne postoje pouzdani podaci učešća žena u programima inkubatora ili akceleratora, ipak može se uvidjeti da su žene jako slabo zastupljene. Inkubatori postoje već neko vrijeme u BiH i obično pružaju fizički prostor za start-up kompanije. Većina inkubatora su neprofitni subjekti i oni su često povezani sa univerzitetima, državnim ili opštinskim vladama ili istraživačkim objektima. Firme u ranoj fazi smještaja nalaze se u inkubatoru na određeno vrijeme, obično u rasponu od jedne do pet godina. Osim što imaju fizički prostor u kojem mogu raditi, ove firme imaju pristup uslugama podrške u obliku obuke i kontaktima s industrijom, te pristup pružateljima profesionalnih usluga poput advokata, računovođa, savjetnika, marketinških stručnjaka, anđeoskih investitora, rizičnih kapitalista i volonteri.


Za razliku od inkubatora, akceleratori su relativno novi fenomen. Model akceleratora sastoji se od kratkoročnog i vrlo intenzivnog programa, koji obično traje od 60 do 90 dana, osmišljen kako bi pomogao preduzetnicima da svoj proizvod izbace na tržište i povežu se s potencijalnim sredstvima. Preduzetnicima se pruža rigorozan program obuke, mentorstva i tehničke pomoći koji će im pomoći da brzo razvijaju svoja preduzeća. Cilj je da se učesnici kreću kroz program akceleratora kao dio partnerstva, uspostavljajući tako trajne veze s članovima svoje grupe. Proces odabira je visoko selektivan, sa fokusom na one firme koje će najvjerovatnije uspjeti i rasti u određenim industrijama, poput dizajna softvera ili razvoja mobilnih aplikacija.


Oba ova primjera oštro ističu izazove sa kojima se žene preduzetnice suočavaju u pristupu ključnim poslovnim mrežama koje bi im mogle pružiti vještine, kontakte i pristup ekonomskim prilikama. Kao odgovor na to, sve veći broj vladinih i nevladinih organizacija, poslovnih praktičara pozvao na potrebu da ženski preduzetnički ekosistem odgovori na jedinstvene izazove s kojima se suočavaju preduzetnice i da pomognu u ujednačavanju uslova na načine koji će pomoći ne samo ženama, već i ekonomiji u cjelini.


Kao što smo mogli vidjeti iz prethodnih analiza da su gotovo polovina radne snage i više od polovine naših diplomiranih studenata danas žene, njihovo zaostajanje u izgradnji firmi i firmi s visokim rastom je i jedan od glavni ekonomskih deficita našeg društva.

Izazov br. #4: Finansijski kapital


Istraživanje koje smo ranije spomenuli usredotočio se na strategije finansiranja žena preduzetnica i dosljedno dokumentirao činjenicu da žene u prosjeku prikupljaju manji iznos finansijskog kapitala od muškaraca i da se više oslanjaju na interne, a ne na vanjske izvore. To je posebno tačno u slučaju vanjskog financiranja koje pružaju rizični kapitalisti i anđeoski investitori. Iako su interni izvori financiranja u obliku lične ušteđevine, sredstava porodice i prijatelja i ličnog duga, često u obliku kreditnih kartica, možda dovoljni za pokretanje manjih firmi, ti izvori obično ne mogu osigurati dovoljan financijski kapital za firme usmjerene na rast.


Stoga preduzetnice koji teže rastu moraju tražiti i pribavljati vanjske izvore financiranja, poput bankarskih kredita, anđeoskih investicija i rizičnog kapitala. Nažalost, finansijski kapital je jednako problematičan u BiH i za preduzetnike i preduzetnice.


Izazov br. #5: Uzori, mentori i mediji


Ne moramo gledati daleko da bismo pronašli dokaze o rodnoj prirodi poduzetništva u BiH, pa i u svijetu. Ko su glavni uzori preduzetničkog uspjeha danas? Steve Jobs, Bill Gates, Mark Zuckerberg, Larryj Ellisona, Elon Musk itd? Suprotno tome, uspješne žene preduzetnice su mnogo manje vidljive, posebno u onim vrstama visokotehnoloških područja kojima dominiraju muškarci na koja su mediji usredsređeni. Ovaj fokus na muškim preduzetnicima i industrijama kojima dominiraju muškarci nastavlja pojam da preduzetništvo nije održiva opcija karijere za žene ili da žene nisu „dobre“ u tome što su preduzetnice.


Zašto su uzori toliko važni? Ako žene preduzetnice imaju manje povjerenja u svoje sposobnosti, mogle bi biti manje spremne na rizike koji prate pokretanje ili rast firme i tada nastaje problem samo efikasnosti. Jedan od načina rješavanja problema preduzetničke samo efikasnosti kod žena je pružanje više uzora uspješnim preduzetnicama. Suštinski problem nije toliko u tome što ne postoje žene-uzori, već u tome što mediji u BiH, iz bilo kojeg razloga, ne posvećuju jednaku pažnju kao muškarcima. Ukoliko se poboljša medijski pristup u promociji preduzetnica, takvi novi uzori će nadahnuti sljedeću generaciju žena preduzetnica.


Drugi pristup rješavanju jaza u povjerenju je mentorstvo. Mentori mogu biti dragocjeni izvor znanja i kontakata. Jednako važno, mentori mogu pružiti moralnu podršku i druge afektivne beneficije, poput sjajnog osjećaja samo efikasnosti i samopouzdanja za nove preduzetnice. U svjetlu ovih prednosti, žena preduzetnica treba da ima mogućnost pronalaska mentora ili mentore koji su pokrenuli uspješne firme. Te su osobe doživjele sve vrste stresova, naprezanja i mračnih trenutaka s kojima se također i vi možete susresti, a oni su pronašli načine da ih prebrode.


Suprotno tome, potrebno je animirati uspješne žene preduzetnice, da vrate zajednici podučavajući one koji su nadahnuti njihovim primjerom. Niko bolje ne poznaje šta je preduzetništvo kao oni koji su osnovali, vode ili vodili firme.


Zaključak:


Dobra vijest je da se firme u vlasništvu žena povećavaju i po broju i po ekonomskom utjecaju. Uprkos tome, različita istraživanja, kao i anegdotski podaci, pokazuju da se žene i dalje suočavaju sa nerazmjernim izazovima kada pokušavaju pokrenuti ili razviti vlastitu firmu. Kao što smo primijetili, neki od tih izazova, kao što su nedostatak ženskog iskustva u upravljanju i priroda industrije rizičnog kapitala kojom dominiraju muškarci, strukturne su prirode, dok drugi dolaze u obliku kulturnih ili uopštenih prepreka. Bez obzira na izvor, ovi izazovi zajedno predstavljaju prepreku ekonomskoj dobrobiti naše države. Ako se žene obeshrabre da idu preduzetničkim putem, manja je vjerojatnoća da će uzeti učešće u razvoju inovativnih proizvoda i usluga, radnih mjesta, kreiranja dodatne vrijednosti i stvaranju ekonomskog bogatstva za sebe i druge. U svjetlu toga, naš zadatak nije samo identificirati ove izazove već i osmisliti strategije za njihovo minimiziranje ili uklanjanje.


U svom značajnom radu, „Kako započeti preduzetničku revoluciju“[3], harvardski profesor Daniel Isenberg, iznosi komponente snažnog preduzetničkog ekosistema, napominjući da kada ti različiti elementi djeluju zajedno, oni imaju potencijal „stvaranja i rasta poduhvata“. Značajno , Isenberg postavlja javne lidere i vlade na vrh svoje liste odgovornih za razvoj i unapređenje preduzetništva. Primjećuje da „javni lideri“ moraju da se zalažu i „otvore svoja vrata za preduzetnike“, dok vlade trebaju stvoriti efikasne institucije za promociju preduzetništva i uklanjanje strukturnih barijera, drugi naučnici upozoravaju da ne postoji jednak pristup za razvoj efikasnih preduzetničkih ekosistema i potiču lidere i donosioce odluka da dizajniraju preduzetničke ekosisteme koji bolje rade na rješavanju ograničenja sa kojima se žene suočavaju, kako bi se ubrzale mnoge pozitivne promjene koji su već u toku.

Iako smo, zahvaljujući podršci stranih organizacija i određenih neprofitnih organizacija, posljednjih godina postigli napredak u ženskom poduzetništvu, posao još nije gotov. Naš cjelokupan doprinos treba biti u što snažnijoj promociji preduzetništva kao osnova za bolji prosperitet žene, efikasnom i snažnom zalaganju učešća u edukaciji tehničkih područja, razvoju preduzetničkih vještina, programima poslovnih inkubatora i akceleracije, i uspješnim uzorima - žena preduzetnik.

[1] ANALIZA POTREBA I PREPREKA ZA POTICANJE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA ŽENA U FBiH, poduzetna.ba - https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrRA6Dp32-9B2f-W5WQ-HFIs2qq05X-ZdP2EoS04PQDZcbiw/viewanalytics [2] DEMOGRAFIJA I SOCIJALNE STATISTIKE – Agencija za statistiku BiH -https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/EDU_05_2020_Y2_1_BS.pdf [3] THE BIG IDEA: HOW TO START AN ENREPRENEURIAL REVOLUTION – Daniel Isenberg - https://hbr.org/2010/06/the-big-idea-how-to-start-an-entrepreneurial-revolution

87 views0 comments

Recent Posts

See All